Barbara Jelić je bila odbojkaški virtuoz, harizmatični vođa svih ekipa u kojima je nastupala i sigurno jedna od najboljih evropskih odbojkašica svih vremena. Tri puta je bila proglašavana najboljom odbojkašicom sveta. Predvodila je hrvatsku reprezentaciju do tri uzastopna evropska srebra i do prvog i za sada jedinog nastupa na Olimpijskim igrama a znala je da osvaja i po 50-ak poena u jednom meču.
Već sa 13 godina na jednom turniru u Osijeku, na kom su nastupale ekipe gradova bivše Jugoslavije, Barbara Jelić je dobila nagradu za najbolju igračicu turnira u konkurenciji do 15 godina. Barbara je vrlo rano ušla u seniorsku ekipu Mladosti iz Zagreba, sa svega 14 godina. Dok je igrala za zagrebačku Mladost, Barbara je povremeno trenirala zajedno sa muškom ekipom. Svi koji su znali nešto o odbojci, slagali su se u jednome, Barbara je na terenu bila ravnopravna sa muškarcima njenog uzrasta. Sa svega 17 godina je otišla u inostranstvo i to u Japan, gde je u to vreme zajedno sa njom otišlo još nekoliko sjajnih odbojkašica iz celog sveta. U Japanu je bila pet sezona a nakon Japana se preselila u Italiju, prvo u Napulj, pa potom u Modenu. Iako je tim iz Napulja bio pravljen da dođe do velikih rezultata, zbog loše atmosferu u ekipi, nisu postignuti veći rezultati, pa se Barbara preselila u Modenu, sa kojom je došla do evropske krune. Usledila je pauza u Barbarinoj karijeri zbog udaje i porođaja, da bi 2004. godine posle kratke epizode u Turskoj i Francuskoj Barbara Jelić okončala klupsku karijeru.
Za reprezentaciju Hrvatske je debitovala sa 16 godina 1993. godine, u godini kada su Hrvatske odbojkašice osvojile zlato na Mediteranskim igrama. Na Evropskom prvenstvu 1995. godine, Hrvatska osvaja srebrnu medalju, posle poraza u finalu od domaćina Holandije. Na tom prvenstvu Barbara Jelić je dobila nagradu za najboljeg napadača i servera. Godine 1997. i 1999, Hrvatske odbojkašice osvajaju još dva srebra na Evropskim prvenstvima a oba finala gube od Ruskinja a Barbara je na oba prvenstva MVP turnira. Najdraže utakmice u dresu sa državnim grbom je odigrala na kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre u Sidneju, kada je predvodila oslabljenu reprezentaciju Hrvatske do može se reći iznenađujućeg plasmana na najveću sportsku smotru. Na svom prvo a do danas i jedinom nastupu na OI, hrvatske odbojkašice su osvojile sedmo mesto a Barbara Jelić je naravno izabrana za najbolju igračicu turnira. Nakon što je hrvatski odbojkaški savez posle OI smenio njenog oca Ivicu Jelića sa mesta selektora, iz reprezentacije se privremeno povlači i Barbara Jelić. Bez nje, Hrvatska je izgledala kao desetkovana, tako da se može reći da je narednih godina došlo do velikog pada rezultata reprezentacije. 
2005. godine, nedugo nakon povratka Ivice Jelića na kormilo Hrvatske, i Barbara se ponovno vraća u reprezentaciju. Iako tada već godinu dana nije igrala klupsku odbojku, Barbara se vratila u reprezentacija za Evropsko prvenstvo održano u Hrvatskoj. I pored Barbarinog povratka u reprezentaciju, pravi rezultat je izostao i Hrvatska je prvenstvo završila na “tek” osmom mestu. Bio je to poslednji nastup u karijeri Legendarne Barbare Jelić, koja je rešila da okonča karijeru sa samo 28 godina.
“Došlo je do zasićenja, jer sam jako mlada došla na vrh i držala se na vrhu pet godina. Od svoje 18. do 23. godine, stalno sam bila među najbolje dve-tri odbojkašice sveta i to je velika stvar. To je sve došlo puno ranije nego što sam mislila, tako da je jednostavno došlo do jednog zasićenja. Htela sam probati nešto drugo u životu. Onako sam non-stop jurila između reprezentacije i kluba i nisam imala vremena ni za šta drugo.” – rekla je kasnije o razlozima za tako rano povlačenje Barbara Jelić.
Barbara Jelić je tri puta proglašavana za najbolju odbojkašicu sveta (1999, 2000. i 2001. godine) a mnogi odbojkaški stručnjaci je smatraju jednom od najboljih odbojkašica svih vremena. Dugo će se pamtiti bravure koje je izvodila na terenu, odbojkaški virtuoz – Legendarna Barbara Jelić.